Razvoj moderne industrije nezamisliv bez robota
Juditha Rogina
Japanski stručnjaci naglašavaju da se robotizacija ne provodi kako bi strojevi zamijenili ljude, već kako bi im pomogli.
Na sveučilištu u Bielefeldu u Njemačkoj predstavljen je robot Biron. Stručnjaci rade na njegovom razvoju kako bi se mogao integrirati u kućanstvo. Biron pamti lica i snalazi se u prostoru tako da snima prostor i snimke pohranjuje u memoriju. Robot još uvijek ima poteškoća s raspoznavanjem lica ukoliko dvije osobe stoje ispred njega pa ne može odrediti koja mu osoba zadaje naredbe. Stručnjaci naglašavaju kako im cilj nije osposobiti robota za samo jednu radnju, već ga “odgojiti” tako da može obavljati složenije funkcije, poput kuhanja kave ili pronalaženja zametnutih ključeva u kući. Pokušat će ga u potpunosti osposobiti za rad u kućanstvu kako bi se mogao koristiti i kao pomoć starijim ljudima. više
Učite se biti multifunkcionalni ili ste prepušteni samome sebi
Tac Anderson
Osobno, već sam umoran i bolestan od ljudi koji mi uporno govore kako multifunkcionalnost ne može biti učinkovita. Posebno me živciraju ljudi koji kažu da nam super-povezani svijet stvara poremećaj nedostatka koncentracije u životu. Da su znali što su pričali, poželjeli bi da je zbilja tako.
Što je multifunkcionalnost?
Kako ja radim.
Želio bih krenuti od samo naziva. Ljudi tvrde da su istraživanja dokazala da naši mozgovi ne mogu raditi više od jedne stvari odjednom. Ali to jednostavno nije istina.
Naši mozgovi trenutno rade stotinu stvari. Postoji niži stupanj funkcija u mozgu kao što su disanje, održavanje našeg srca, regulacija tjelesne temperature i sl.. Istina je da žlijezde i hormoni rade mnogo toga, ali naš mozak to sve non-stop prati.
Zatim postoji malo viši stupanj funkcija kao na primjer: upravo sada slušam glazbu, primjećujem da su mi ozebla stopala i pitam se kad ću obući čarape. Moj mozak je također svjestan događanja u mojoj okolini, tj. zvukova koje proizvode moja djeca koja se dolje igraju. Da samo jedno od njih napravi pravi (ili krivi) zvuk, koji se razlikuje od onih koje sada čujem, moj mozak bi to automatski zabilježio, te me upozorio na to.
Zatim je tu primarna stvar koju moj mozak radi dok ja npr. tipkam na računalu on mi određuje što ću slijedeće reći, te mi pomaže da pogodim pravo slovo na tipkovnici dok tipkam. Ako se zbunim, moj prst će automatski pritisnuti backspace prije nego li zapravo shvatim da sam zaista pogriješio. više
Tinejdžeri pomoću interneta vode dvostruki život
Tinejdžeri pomoću interneta vode dvostruki život. Jedan je onaj koji imaju u stvarnom životu, kada idu u školu i provode vrijeme s obitelji i prijateljima, a drugi onaj na društvenim stranicama kojih je sve više
U Australiji je tvrtka koja se bavi prodajom kozmetike za njegu lica provela online istraživanje među tinejdžerima, došavši do zanimljivih rezultata.
Glavni je zaključak istraživanja da tinejdžeri pomoću interneta vode dvostruki život. Jedan je onaj koji imaju u stvarnom životu, kada idu u školu i provode vrijeme s obitelji i prijateljima, a drugi onaj na društvenim stranicama kojih je sve više.
Naime, upravo na društvenim stranicama većina tinejdžera krivo se predstavlja, laže o svojim godinama, izgledu te izmišljaju događaje o kojima pišu.
U istraživanju je sudjelovalo 1004 tinejdžera od 13 do 19 godina starosti i više od polovice izjasnilo se da laže na društvenim stranicama koje posjećuju.
Također, većina se izjasnila da se lakše sprijatelje preko interneta jer su puno samopuzdaniji i ne brinu se hoće li ih netko prosuđivati po izgledu. Neki tinejdžeri čak koriste Photoshop, pomoću kojeg korigiraju izgled na fotografijama i onda ih stavljaju na svoje profile.
Psiholog za adolescente Michael Carr-Gregg smatra da je riječ o tzv. virtualnim kameleonima te kaže: 'Mislim da je ovo jedna od najosjetljivijih i najranjiivijih generacija u povijesti Australije i svijeta!'
Stručnjaci smatraju da je ponekad teško pamtiti laži koje se izgovore na internetu i razlikovati ono što se kaže ondje i u stvarnom životu te u tome leži opasnost. Tinejdžeri pak kažu da je to tek jedan od načina pomoću kojeg se štite.
Preuzeto s: http://www.ezadar.hr/ više
Istraživanje: Ljudi podržavaju spamove jer ih zapravo klikaju
Spamovi sačinjavaju 85 do 98 posto ukupnog prometa elektronskom poštom. Pitate se zašto toliko mnogo? Uvriježeno je mišljenje da je to zato što ih ljudi otvaraju, a novo istraživanje to, nažalost, potvrđuje.
Organizacija Messaging Anti-Abuse Working Group nedavno je pokrenula veliko ispitivanje kako bi utvrdila zašto spamovi ustrajno ostaju veliki problem e-maila. Ispitanici su, između ostalog, trebali odgovoriti zbog kojih razloga otvaraju spam poruke.
Dvanaest posto odgovorilo je kako ih otvara jer je zainteresirano za proizvode, odnosno usluge koje se reklamiraju. Više od 50 posto ispitanika priznalo je da na neki način odgovara na spamove (slučajno ili iz nekog razloga), a šest posto tvrdi kako je htjelo vidjeti što će se dogoditi kada reagiraju na poruku. Svaki peti ispitanik priznao je da odgovara na spam svjesno i namjerno.
Nije jasno što pokreće ljude, reklama za biljnu Viagru, promocija beskamatnog hipotekarnog kredita ili seksi fotografije samaca u području u kojem žive, međutim, jasno je da jednostavno ne shvaćaju kako se uglavnom radi o smeću, štetnim virusima ili o pljački.
MAAWG je otkrio još nekoliko zanimljivih činjenica o spamovima i sigurnosti:
- 21 posto korisnika ne poduzima ništa kako im spamovi ne bi dolazili
- 14 posto ih vjeruje da nikada neće dobiti opasan virus
- 25 posto nikada ne nadograđuje protuvirusnu zaštitu
- što se duže koristi računalo veća je vjerojatnost da će biti zaraženo
- tek rijetki ispitanici koriste opciju 'prijavi kao spam'; većina ih samo izbriše čim stignu i tako propušta priliku da pomogne u razvoju svojeg filtra.
Izvor: www.jutarnji.hr više
Prema posljednjem istraživanju, mjerenje učinkovitosti je postalo integralni dio PR-a
Prema rezultatima posljednjeg međunarodnog istraživanja PR stručnjaka, sve više PR stručnjaka mjeri učinkovitost svojih komunikacijskih programa.
Istraživanje koje su proveli BenchpointTM za AMEC (brzo-rastuće internacionalno udruženje za mjerenje učinkovitosti i evaluaciju komunikacije) i Institut za odnose s javnošću prezentirano je na prvoj europskoj konferenciji o mjerenju učinkovitosti održanoj u Berlinu, od 10. -12. srpnja, na kojoj je prisustvovalo gotovo 200 izaslanika iz 28 zemalja. Istraživanje je provedeno među 520 PR međunarodnih stručnjaka
Najbitnije činjenice su:
- Nadmoćna većina PR stručnjaka, njih 88 % vjeruje da je mjerenje učinkovitosti integralni dio PR procesa (70% je čvrsto uvjereno u to)
- Iako 77% odgovornih ljudi tvrdi da redovito mjere učinkovitost svog rada, u usporedbi s 69% njih koji su to potvrdili u sličnom istraživanju provedenom prije 5 godina, rezultati ovog istraživanja pokazuju da još uvijek nisu utvrđeni najbolji alati i metodologija za mjerenje rezultata rada.
- Velika većina profesionalnih komunikatora koji su sudjelovali u istraživanju smatraju da je mjerenje ROI-a (povrata na investiciju) u komunikacijama ostvariv cilj. Također, postoji i veoma jak sporazum da je moguće kalkulirati ROI u komunikacijama, te će tada taj dokazivi ROI povećati budžete i statuse PR stručnjaka.
- PR profesionalci još su uvijek skloni procjenjivati svoju uspješnost radije prema svojoj sposobnosti postavljanja materijala u medije, nego na snazi učinka koje taj materijal može imati na promjenu mišljenja, informiranost ili tržište, iako postoje dokazi da se to stalno mijenja.
- Istraživanje je također pokazalo da pomagala kojima se koriste PR stručnjaci uključuju press clippinge – još uvijek omiljene – kao i izračunavanje AVE vrijednosti članaka. I još više snažnih alata koji uključuju unutarnje preglede, sustavno vrednovanje i uporabu specijalnih evaluacijskih medijskih alata. Također popularna pomagala su i ispitivanja javnog mnijenja i fokusiranih grupa.
Rezultati ukazuju na postojanje dviju grupa metode za mjerenje učinkovitosti: izlazna mjerenja učinkovitosti (clippinzi i AVE vrijednost) i mjerenja ishoda učinkovitosti koja teže k objektivnijim i skupocjenijim mjerenjima (unutrašnji pregledi, ispitivanje javnog mnijenja itd.)
Mike Daniels, član odbora za PR učinkovitost i evaluaciju, te predsjednik AMEC poslovnog razvojnog odbora kaže: „Istraživanje postavlja izazov pred industriju evaluacije medija i ukazuje na važnost dodatne edukacije unutar PR industrije kako bi se demonstrirale koristi ispravne evaluacije umjesto oslanjanja samo na press clippinge i izračunavanje AVE vrijednosti.“.
Više o istraživanju možete pronaći na: www.amecorg.com. više