07.08.2009.
Tko radi manje radnih sati, radi bolje i produktivnije
Radna snaga Sjedinjenih Država najmarljivija je od svih u industrijaliziranom svijetu, a tamošnji zaposlenici rade blizu 2000 sati na godinu
Sagorjeli ste na poslu? Žudite li za godišnjim odmorom? Hrvati se ne mogu požaliti na broj dana plaćenog odmora koji im zakonodavac jamči: s 18 dana, imamo točno za 18 dana duži garantirani odmor od Amerikanaca. Radna snaga Sjedinjenih Država najmarljivija je od svih u industrijaliziranom svijetu, sudeći po istraživanju koje je provela Međunarodna organizacija rada u suradnji s Japanskim centrom za produktivnost. Amerikanci rade blizu 2000 sati godišnje te imaju prosječno samo 10,2 dana godišnjeg, što ugovaraju direktno s poslodavcem, bez zakonske zaštite. Povrh toga, tamošnji radnici pravo odlaska na godišnji stječu tek nakon tri godine rada kod istog poslodavca, za razliku od brojnih europskih zemalja u kojima se to pravo daje već u prvoj godini. Od velikih industrijskih sila, blizu SAD-u je Japan s malo manje od 1900 sati godišnje. Japanci, koje općenito smatramo najradišnijima, imaju i znatno duži prosječni godišnji od 17,5 dana. Britanci osrednje kotiraju što se tiče broja radnih sati. Njihov vremenski ulog u poslovanje iznosi 1731 sat, dok su Francuzi još za 80 sati kraći.
Na smanjenu produktivnost, tamo gdje ona postoji, najviše utječu nejasni radni ciljevi, manjak komunikacije među suradnicima i neučinkoviti sastanci Metropola rada Groningen.
Marljivost ne znači nužno i produktivnost. Mnogi zaposlenici ulažu velik trud, ali stvaraju malu vrijednost. Takav je omjer radnih sati i stvorene vrijednosti širom Istočne Europe. Amerikancima pak valja priznati da svoje radno vrijeme ne troše uludo, jer po satu proizvode vrijednost od 35,90 dolara, čime su na drugom mjestu svjetske ljestvice produktivnosti. No, SAD je iznimka u pogledu relativne produktivnosti među zemljama s visokim brojem radnih sati. Čak i Japanci, koji se poslovično dugo “pate” na poslu imaju značajno nižu produktivnost izraženu u dolarima po satu s 25,61 dolarom.Zemlje u kojima su radni propisi humaniji te pružaju zaposlenicima kraći radni tjedan i duže godišnje odmore imaju veću produktivnost po satu. U tome prednjače zemlje Sjeverne Europe, posebno Norveška, koja je u istraživanju zauzela prvo mjesto s fenomenalnih 37,44 dolara po satu rada. Norvežani, za razliku od Amerikanaca, uživaju u minimalno 25 dana godišnjeg odmora, što daje naslutiti da odgovorne ljude beneficije potiču na svrsishodniji rad. Još je bolji primjer Francuska, koja je skratila radni tjedan na 35 sati i omogućila radnicima 25 do 30 dana godišnjeg odmora, zadržavši vrhunsku produktivnost od 35,09 dolara na sat, čime čuva četvrto mjesto svjetske ljestvice. Još neke regije u Europi imaju vrlo kratak radni tjedan, a najkraći je u nizozemskom Groningenu, u kojemu se radi samo 30 sati. Takvi fenomenalni uvjeti rada potiču radnike na iznimne napore pa njihova produktivnost iznosi nevjerojatnih 70 dolara po satu. Kratak radni tjedan, ispod 35 sati, na snazi je i u drugim krajevima Nizozemske te u njemačkim gradovima Bremenu, Münsteru i Detmoldu.
Na drugom su kraju spektra Grčka, u kojoj se radi od 40 do 45 sati tjedno – uz znatno nižu produktivnost, u istočnoj Rumunjskoj, sjevernoj Bugarskoj, Češkoj, Sloveniji, Latviji te u nekoliko poljskih regija. Najnižu produktivnost nalazimo u sjeveroistočnoj Rumunjskoj, uz granicu s Moldavijom, od samo 3 dolara na sat – djelić onog što privređuju zaposlenici u Groningenu. U pravilu, što je radni tjedan duži, to je produktivnost manja. Dakako, stvari se mogu postaviti i drukčije te zaključiti da niska produktivnost povlači potrebu za dužim radnim vremenom. Na što radnici najviše traće vrijeme? Na smanjenu produktivnost, tamo gdje ona postoji, najviše utječu nejasni radni ciljevi, manjak komunikacije među suradnicima i neučinkoviti sastanci, pokazalo je istraživanje koje je proveo Microsoft. Iako je ovo istraživanje provedeno u cilju promidžbe Microsoftovih programskih rješenja za povećavanje produktivnosti, lako je prepoznati istinitost rezultata. U sklopu studije obrađeno je 38.000 ljudi u 200 zemalja, koji su odgovarali na 18 pitanja vezana za produktivnost i provođenje radnog vremena. Ispostavilo se da prosječni svjetski zaposlenik provodi 45 sati na poslu (računajući tu i prekovremene sate), od čega čak 17 sati prolazi uludo. Zaposlenici troše 5,6 sati tjedno na sastanke, no 69 posto ih smatra da ti sastanci nisu produktivni.
Na što se gubi vrijeme?
Nejasne ciljeve, slabu koordinaciju suradnika i jalove sastanke za nisku je produktivnost okrivilo 32 posto anketiranih, dok ih je 31 posto uperilo prst u nejasne prioritete, a 29 posto na vlastito odugovlačenje. U sredinama gdje je radni tjedan kraći, a godišnji odmori duži, faktor odugovlačenja je višestruko niži.Među radnicima koji su se pokazali najproduktivnijima, izrazito je visok postotak onih koji se služe elektronskim uređajima za pravljenje radnog rasporeda i razvrstavanje i traženje dokumenata. Troje od petoro anketiranih tvrdi da nemaju povoljnu ravnotežu između radnog i slobodnog vremena, te da im radno vrijeme oduzima životno zadovoljstvo. I taj je osjećaj pripisan manjku produktivnosti. Žene su u prosjeku nešto produktivnije od muškaraca, te je njihova učinkovitost 72 posto, za jedan posto viša no kod grubljeg spola.
Izvor: Poslovni dnevnik
Read more »
03.08.2009.
Zna li itko koliko je zapravo velik internet?
Tko ima odgovore na sva pitanja? "Google", čut ćete često. Osim što je beskrajan izvor informacija i zbog njega čitate ovaj tekst, internet se na bezbroj načina utkao u živote oko jedne i pol milijarde Zemljinog pučanstva, prema posljednjim procjenama.
I dok mnogi vizualiziraju internet kao mrežu koja liči na gusto isprepletene meridijane i paralele, nitko doista ne zna koliko je gusta ta mreža, odnosno "koliko je velik internet".
Gospodar svih odgovora Google indeksirao je više od milijarde internetskih stranica, što bi ukazalo na jednostavan zaključak: ako imamo na umu da na Zemlji živi 6,7 milijardi ljudi - na jednog čovjeka postoji 150 web-adresa.
Kako piše australski News, kada bi potrošili jednu minutu na jednu internetsku stranicu, trebala bi vam 31 tisuća godina da pregledate cijelu mrežu. Bez spavanja, naravno.
Isto tako, moramo uzeti u obzir da je prema nekim procjenama broj korisnika interneta u odnosu na prethodne godine skočio za 16 posto, sa 1,26 milijardi 2007. godine na sadašnjih 1,46 milijardi, a barem mali dio tih 16 posto vjerojatno ima želju stvoriti svoju internetsku adresu, odnosno stranicu.
Pogledajmo statističke podatke: najviše je internetskih korisnika u Kini, i to čak više no što je stanovnika SAD-a - 338 milijuna. Zanimljivo je pak da korisnici interneta u Kini čine samo 22,4 posto populacije zemlje.
SAD je prema broju korisnika odmah poslije Kine, sa svojih 227 i sitno milijuna, a čak 74 posto stanovnika ima pristup internetu. Nakon SAD-a, pretpostavljate, jest Japan sa 95 milijuna i 73,8-postotnim udjelom stanovništva.
Četvrti je na listi pandan Kini, gusto naseljena Indija, u kojoj 'samo' 7,1 posto stanovnika koristi internet. No opet, to je 81 milijun ljudi.
Na kraju, koliko je zapravo velik internet? IT stručnjaci preporučuju:
"Pitajte Google!"
Izvor: www.javno.com
Read more »
27.07.2009.
Naj stranice za surfanje na plaži
Nemojte se odreći interneta na godišnjem odmoru, samo nemojte pristupati sadržajima koji imaju ikakve veze s vašim poslom i ljetni rad na računalu će postati zabava.
Odlaskom na godišnji odmor vaša veza na internet uopće ne mora biti prekinuta. Osim što danas postoje načini za ostati online gotovo na svakom mjestu na svijetu, to više i nije tako skupo. No to ne znači da se odmah morate primiti nekog posla na internetu; štoviše, preporučujemo da učinite upravo suprotno. Sjednite u hladovinu, upalite prijenosno računalo ili pametni telefon i pogledajte koje vam stranice preporučujemo za ovaj godišnji odmor.
Recepti za koktele
Na plaži nema ništa bolje od osvježavajućeg pića, a tu su kokteli rangirani visoko. Naravno, treba dobro izabrati koktel prema osobnom ukusu. Tu će poslužiti ova stranica s popisom i receptima velike količine koktela. Pronađite neki koji vam odgovara, a ne bi bilo loše ni da se informirate o sastojcima popularnijih koktela na lokaciji gdje provodite godišnji odmor.
www.cocktailmaking.co.uk
Glazba na godišnjem
Glazba i godišnji odmor idu ruku pod ruku, a ako nemate ogromnu količinu digitalno pohranjene glazbe u svom računalu ili samo želite da vas iznenadi sljedeća pjesma koju će vaše računalo reproducirati, preporučujemo da poslušate neke od internetskih radiopostaja. Stranica Live 365 nudi vrlo opsežan popis besplatnih radiostanica koje se mogu pretraživati i prema vrsti glazbe koju puštaju, ili prema dekadi iz koje glazba potječe. Bandwith potreban za slušanje internetskog radija bez problema se isporučuje putem mobilnih mreža.
Ako vam se pak ne da pretraživati gomilu radiostanica, a zanimaju vas lake note, preporučujemo Soma FM, legendarnu internetsku radiopostaju koja nudi idealni soundtrack za ljetno ljenčarenje.
www.live365.com
somafm.com
Kako se zaštititi od sunca
Okrutna je činjenica da sunce postaje sve opasnije, a mi kao ljudski rod sve manje otporni. Mudro bi stoga bilo upotrijebiti našu najveću prednost nad ostalim vrstama koje naseljavaju ovaj planet, zdrav razum, i upotrijebiti ga da se zaštitimo. Ako ne znate točno što vam je činiti, provjerite na stranici koja progovara o raku kože u obliku činjenica. Među korisnim podacima su i oni kako se zaštititi od sunca.
www.skincancerfacts.org.uk
Vodič za snalaženje na cestama, restoranima i drugim točkama interesa
Michelin nudi vrlo iscrpne podatke o cestama, putovima, restoranima, hotelima i ostalim turistima zanimljivim lokacijama na svojim stranicama. Ako želite planirati put, ovo je vjerojatno najbolja stranica za tako nešto. Naći će se tu mjesta i za vremenske prognoze, lokacije za okrijepiti se po putu, mjesta za prespavati, a stranica može ugrubo i izračunati troškove puta. Ljubitelji brojeva, statistika i planiranja do sitnih detalja, uživat će.
www.viamichelin.com
Kako prići djevojci
Samci će na godišnjem odmoru svakako pokušati prići osobama drugog spola jer je odmaranje uvijek ljepše u dvoje. Kako su obično oni koji prilaze muškarci ponudili smo njima ovu stranicu s uletima za započinjanje razgovora. S obzirom na to da je većina uleta komična, ni oni zauzeti ne bi trebali preskočiti ovu stranicu. Djevojke se također mogu nasmijati ili informirati o uletima za miniranje onih koji im se ne sviđaju.
www.humorsphere.com/sms/pick_up_lines.htm
Ispijanje pića kroz igru
Zabavu i izlaske mnogi često povezuju s pićima što i nije čudno u ovo vruće godišnje doba. Međutim dosadno šankiranje i ispijanje omiljenog pića možda je zabavnije izvesti u društvu uz neki izazov. Navedena stranica nudi brojne društvene igre povezane s ispijanjem tekućina, u nekim slučajevima čak i alkoholnih tekućina. Ograđujemo se od svakih zloupotreba alkoholnih pića i upozoravamo čitatelje da piju odgovorno, ako piju pića koja sadrže alkohol.
www.drinkinggames.com
Ubijanje vremena
Manje avanturistički raspoloženi tipovi kojima hlad na plaži savršeno odgovara i baš se ne žele maknuti iz njega nudimo razbibrigu u tom istom hladu bez obaveza prije i poslije. Miniclip nudi pregršt online flash igara od kojih su neke doista zarazne i s njima ubiti jedno popodne doista nije nikakav problem. Upozoravamo potencijalne posjetitelje stranice da im se može dogoditi da im se učini da je godišnji odmor prošao u trenu, a od preplanulog tena i kupanja nije bilo ničega. Koristiti u malim dozama!
Izvor: www.tportal.hr
Read more »
20.07.2009.
Službeno je: Google došao u Hrvatsku!
Kao što su i najavljivali iz jedne od najvećih svjetskih internet kompanija, njihov dolazak u Hrvatsku sada je i formaliziran. Osnovan je Google Hrvatska na čijem se čelu nalazi Irac Graham Law, barem prema podacima iz Sudskog registra Trgovačkog suda
Prema odgovorima na upit Business.hr koji su stigli iz njihova praškog ureda osim za hrvatsko tržište tvrtka u Hrvatskoj pokrivat će i cijelu regiju, a najvažniji poslovi lokazacija Googlovih usluga.
„Želimo pomoći hrvatskim i regionalnim kompanijama načine kako da budu prisutni na webu, te da ih svi drugi korisnici mogu pronaći. Uz to, želimo im pomoći u podizanju svijesti o online marketingu pogotovo u vrijeme krize“, ističe Janka Zichová zadužena za odnose s javnošću.
Zichová ujedno naglašava kako je Google Hrvatska otvoren za suradnju sa hrvatskim tvrtkama.
Izvor: www.business.hr
Read more »
15.07.2009.
Facebook sustiže pionira MySpace
Naime, usprkos općem padu oglašavanja na društvenim mrežama ove godine, prodaja oglasa na Facebooku raste, a kompanija dobiva sve veći udio marketinškog kolača na štetu News Corpovog MySpacea, ako je vjerovati istraživanju eMarketera. Oglašavanje na društvenim mrežama u Americi past će tri posto, na 1,1 milijardu dolara ove godine, vođeno padom na MySpaceu, navodi se u istraživanju, dok će u isto vrijeme prihodi Facebooka od oglašavanja porasti 9,5 posto, na 230 milijuna dolara, što je još uvijek skoro dvostruko manje od izravnog konkurenta MySpacea, koji će uz pad od 15 posto zaraditi oko 495 milijuna dolara, što će ujedno značiti i pad udjela na tržištu oglašavanja od nekih sedam posto, na 43. Facebook će, pak, rasti 2,3 posto, na ukupno 20,2.
Taj pomak podvlači loše razdoblje za MySpace, koji je upravo nedavno srezao radnu snagu 30 posto, a izgubio je i prednost nad Facebookom prema broju posjeta u Americi tijekom lipnja. To izvješće pokazuje trend sve veće želje oglašivača da stavljaju reklame na druge društvene mreže pored MySpacea, što je dobra vijest za Facebook, koji se u prošlosti mučio s privlačenjem oglašivača zbog percepcije da njihovi korisnici nisu podložni oglašavanju. Za razliku od oglašavanja na tražilicama, koje često oglas izbacuju korisnicima koji se pripremaju kupiti neki proizvod, korisnici društvenih mreža, kaže takvo razmišljanje, prezauzeti su komuniciranjem s prijateljima i ne mare previše za oglase.
Viša analitičarka eMarketera Debra Aho Williamson tvrdi da oglašivači sve više pristupaju Facebooku i drugim društvenim mrežama pod svojim uvjetima - kao na mjesta na kojima mogu izravno komunicirati s potencijalnim mušterijama na neformalan način. Njezino izvješće navodi primjer Zapposa, online prodavača cipela, koji nagrađuje ljude koji su ‘fanovi’ brenda na njihovoj Facebook stranici. Ipak, Facebook ne dobiva ništa od takvih promocija, s obzirom da bilo koji brend može izraditi svoju stranicu na njegovom siteu besplatno. No, analitičari tvrde da će s rastom uspjeha takvih interakcija oglašivači biti sve voljniji uložiti novac u site, a direktori Facebooka već su javno raspravljali o planovima za suradnju s oglašivačima u kreiranju novih tipova interaktivnih oglasa na siteu.
Ako Coca-Cola kupuje veliki banner na nekom siteu, to joj ne pruža neku mogućnost za interakciju, dok je sa stranicama poput Facebooka stvar bitno drugačija, objašnjava Tim O’Shaughnessy, šef LivingSociala, kompanije koja izrađuje aplikacije za Facebook. Njegova kompanija počela je raditi s kompanijama poput Coca-Cole na izradi aplikacija temeljenih na njihovom brendu. Oko 100 tisuća ljudi skinulo je Coca-Colinu ‘Pick Your Five’ aplikaciju i iskoristilo je da pokažu svojim prijateljima ‘pet stvari koje ih čine sretnima’.
O’Shaughnessy kaže da su oglašivači sve zainteresiraniji za Facebook. U prvih šest mjeseci ove godine njegova je kompanija radila s 25 brendova, što je više nego cijelu prošlu godinu. Prognoze eMarketera o prihodima od oglašavanja za Facebook u ovoj godini inače nisu baš usklađene s onime što je kompanija sugerirala kad su u pitanju njeni ukupni prihodi. Već mjesecima iz Facebooka tvrde da su blizu ostvarenja rasta prihoda od 70 posto ove godine, a prije samo nekoliko dana, član odbora Marc Andreessen rekao je novinarima da će kompanija generirati prodaju veću od 500 milijuna dolara u 2009. Williamson priznaje da su oglasi samo jedan oblik prihoda i da kompanija možda ostvaruje sjajan prihod na prodaji virtualnih dobara. S tim u svezi, iz Facebooka su još u travnju objavili da rade na uspostavi sustava virtualne valute kojim bi se korisnicima naplaćivale transakcije.
Bez obzira na točnost podataka, očito je da Facebook napokon ima perspektivu profitabilnosti, što je dosad bila rak-rana za njih, ali i pomalo apsurdna situacija koja je golicala maštu mnogih analitičara. Naime, za kapitalizam je prilično neuobičajena situacija u kojoj je nešto iznimno popularno, na svjetskoj razini, ali nije u stanju generirati solidan, ako ne i astronomski profit. Sve to, izgleda, moglo bi se uskoro promijeniti.
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=79932
Read more »