Tko su community manageri, upravitelji društvenih mreža?

Portal MojPosao i vodeći regionalni magazin o internetskom poslovanju i kulturi Netokracija otkrili su u prvom regionalnom istraživanju da gotovo 99 posto specijalista za komunikaciju na društvenim mrežama upravlja barem jednim profilom na Facebooku, no za većinu ispitanih (84%) to nije jedino zaduženje.

Najčešće rade i poslove oglašavanja, web dizajna ili kreativnog pisanja. To zanimanje ponajbolje opisuje kombinacija marketinga, korisničke podrške i odnosa s javnošću, stoga očekivanja od specijalista za komunikaciju na društvenim mrežama nisu mala. Istraživanje pokazuje da 77% upravitelja društvenih mreža nije zadovoljno statusom zanimanja, a gotovo polovina ispitanih (48%) smatra da plaća može biti veća. Unatoč tome, 28% posto ispitanika odgovorilo je da su spremni raditi taj posao zauvijek.

Prosječna plaća hrvatskog community managera iznosi oko 6000 kuna, a kolege u regiji u prosjeku su plaćeni 5000 kuna. Samo četvrtina (25%) smatra da su plaćeni dovoljno, a za preostalih 27% plaća i zadovoljstvo poslom koji obavljaju ovise o klijentu za kojeg rade. Određena interakcija s korisnicima (63%), povećanje posjetitelja na stranicama tvrtke (58%) te bolja percepcija brenda (56%) glavna su mjerila uspješnosti upravitelja društvenih mreža. Slijedi određeni broj članova u zajednici (50%), povećanje prodaje i smanjeni troškovi oglašavanja (25%), ali i manji broj poziva službi za korisnike (7%). Cilj nije definiran za 17% ispitanih.

Najmanji dio ispitanika (10%) ima želju voditi komunikaciju na društvenim mrežama još najviše godinu dana. Upravitelji društvenih mreža iz regije zaineresiraniji su za posao komunikacije na društvenim mrežama nego oni iz Hrvatske - njih 33% vodilo bi društvene profile do mirovine, a samo 6% njih namjerava to raditi još godinu dana. Za zanimanje community managera može se reći da je podjednako muški i ženski posao - komunikacijom na društvenim mrežama bavi se 52% muškaraca i 48% žena. No kada je riječ o stručnoj spremi, razlike su izraženije. Gotovo tri četvrtine ispitanih ima višu i visoku stručnu spremu (73%), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom (23%).

Budući da je riječ o novom zanimanju, većina njih (32%) taj posao obavlja između jedne i dvije godine. Početnici su 16% ispitanih, odnosno komunikacijom na društvenim mrežama bave se manje od pola godine. Većina ispitanih upravitelja društvenih mreža (35%) radi za tvrtku koja je vlasnik profila te su taj posao dobili kao dodatno zaduženje. Gotovo trećina ispitanih (28%) vanjski su suradnici i počeli su raditi taj posao kako bi ostvarili dodatnu zaradu. U agencijama specijaliziranim za društvene medije zaposleno je 22% ispitanih community managera, a 16% njih rade za sebe, odnosno vlasnici su profila.

O području komunikacije na društvenim mrežama, gotovo svi upravitelji mreža (92%) educiraju se na portalima i blogovima. Malo više od polovine ispitanih (52%) informira se o aktualnostima i od drugih specijalista, a trećina (29%) je pohađala tečajeve. Mentora je imalo 14% ispitanih, a 5% ispitanih je samouko. Bez obzira za koga rade, gotovo svi administriraju profile na vodećoj društvenoj mreži, Facebooku (99%). Slijede Twitter (78%) te YouTube (48%), a za promociju se najmanje koriste Google Plus (39%) i LinkedIn (31%). Nema većih regionalnih razlika u korištenju mreža, osim što su kolege iz regije aktivniji na YouTubeu (64%) i LinkedInu (39%).

Većina hrvatskih upravitelja vodi brigu o jednom profilu (24%), a najveći dio kolega iz regije upravlja komunikacijom na dva profila (26%). Ispitanika koji u Hrvatskoj vode brigu o čak sedam profila istodobno je 9%. U regiji je taj postotak znatno veći i iznosi 14%. U komunikaciji na društvenim mrežama trećina ispitanih (33%) prosječno provede 3 sata dnevno. No iako na prvi pogled ne oduzima puno vremena, vođenje zajednice na mrežama nije posao od 9 do 17. Četiri petine menadžera (79%) profile na društvenim mrežama administrira i izvan radnog vremena te vikendom. Petina ispitanih (20%) vikendom radi samo katkad, a samo 1% ispitanih posao ne nosi kući.

Samoinicijativno obavljanje posla izvan radnog vremena prakticira gotovo polovina ispitanih (49%). Za trećinu ispitanih (34%) prekovremeni rad se podrazumijeva. Ipak, samo ih je manji dio prekovremeni rad na neki način formaliziralo - usmeno 7% i ugovorom 6%. Većina upravitelja (44%) samostalno kreira odnos s članovima internetske zajednice. Pomoć kolega ima trećina ispitanih (32%), a 16% njih dio je većeg tima koji se brine za komunikaciju na mrežama. Malo više od polovice ispitanih (56%) plan i provedbu aktivnosti na mrežama dogovara s vlasnikom stranice, nadređenima ili drugim odjelima. Povjerenje poslodavca ima 44% ispitanih, što znači da imaju potpunu slobodu u definiranju strategije vođenja stranica. Situacija je slična i u ostalim zemljama.

Osim brige o komunikaciji na društvenim mrežama, većina ispitanih (84%) ima dodatna zaduženja. Dodatni poslovi najčešće se odnose na zadatke iz području odnosa s javnošću, oglašavanja, copywritinga ili web dizajna. Slična situacija je i među kolegama iz regije, njih 86% osim vođenja profila radi druge poslove.

www.business.hr