Trećina hrvatskih kućanstava očekuje lošiju financijsku situaciju

Oko 7 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, dok 46 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Ali, za oko 47 posto kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana. U slijedećih godinu dana oko 12 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 50 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali trećina (34 posto) kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije.

Usporedba s nekim tranzicijskim zemljama u EU pokazuje da su gotovo identične ocjene dali i građani u Češkoj, dok je u Poljskoj oko 14 posto građana izjavilo da im je u proteklih godinu dana bilo bolje, zatim 46 posto smatra da su ostali na istom (kao u Hrvatskoj i Češkoj), a 39 posto ocjenjuje da im je ipak bilo lošije.

U našoj zemlji dosta lošije stanje financija najviše ističu u Lici, Kordun i u Banovini (63 posto) te Slavoniji (51 posto). Ovaj puta su i kućanstva u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru istaknula lošije ocjene, odnosno pogoršanje financija za 52 posto kućanstava. Pogoršanje su također značajnije (61 posto) iskazala kućanstva s mjesečnim prihodima kućanstva do 3.500 kuna.

Što se tiče zemalja u okruženju, boljem financijskom stanju u slijedećih godinu dana nada se najviše Čeha (17 posto), zatim Rumunja (16 posto) te Poljaka (12 posto). U Hrvatskoj su buduće lošije financijsko stanje (u slijedećih godinu dana) najviše istaknuli ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (43 posto), te u Slavoniji (40 posto), a najmanje u Dalmaciji (32 posto). U Hrvatskoj nadalje većina građana očekuju rast cijena, i to najmanje u Istri (71 posto) a najviše u sjevernoj Hrvatskoj (93 posto).

Poljaci najmanje misle da će nezaposlenost rasti (57 posto), dok 70 i više posto Čeha, Bugara, Rumunja smatra da će nezaposlenost dalje rasti. Pad nezaposlenosti najviše spominju Česi ali tek njih 7 posto.

Istraživanje pokazuju i da Česi najviše štede (46 posto kućanstava), zatim Hrvati (29 posto), Poljaci (21 posto), Bugari (12 posto) te Rumunji (10 posto). Ali, sve te tranzicijske zemlje imaju problem ''spajanja kraja s krajem'': najveći je kod Bugara (64 posto), zatim Poljaka (61 posto), Rumunja (47 posto) i Hrvata (46 posto), te Čeha (41 posto).

Svoju dosadašnju štednju najviše “nagrizaju” Hrvati (12 posto), dok je to kod ostalih promatranih zemalja na razini od oko 6 posto, napominju iz GfK. Zaduživanje je najveće kod Rumunja (23 posto), pa Bugara (12 posto), a najmanje je kod Čeha i Poljaka (oko 6 posto).

Hrvatska kućanstva koja jedva spajaju kraj s krajem najviše su zastupljena u Slavoniji (50 posto) a najmanje u Zagrebu (41 posto). No, u Zagrebu je najviše onih koji moraju smanjivati postojeću štednju (15 posto).

Podaci za Hrvatsku rezultat su istraživanja u siječnju na reprezentativnom uzorku od 1.000 građana Hrvatske starijih od 15 godina. Za Bugarsku, Češku, Poljsku, Rumunjsku podaci su prikupljeni u studenom 2011. godine, a sve su reprezentativni uzorci ispitivanja od po 1.000 ispitanika u svakoj zemlji.

www.poslovni.hr