SIGURNOST NA PRVOM MJESTU
Učinite internetske lozinke što kompliciranijima
Pristupne šifre trebaju biti takve da ćete ih vi lako zapamtiti, a hakeri teško razbiti - minimalno osam znakova, s brojkama, simbolima i velikim i malim slovima.
Želite postati članom neke internetske stranice pa se morate registrirati pod određenim korisničkim imenom i morate imati određenu sigurnosnu lozinku; obje stavke predstavljaju pristupne korisničke podatke. Tijekom registracije naletite na dio u kojem morate dati odgovor na pitanja kao što su „ime majke", „rodni grad", „omiljeni film" i slično jer će vam ta pitanja biti postavljena u slučaju da zaboravite lozinku. Ako znate odgovor, vaš je identitet pravi i lozinku ćete dobiti na e-mail adresu koju ste naveli prilikom registracije. Mislite da je to sasvim sigurna praksa. Varate se! više
Što bi se dogodilo da propadne internet?
No kako je internet rastao, tako je rasla i naša ovisnost o njemu. Radi se o prilično pouzdanom izvoru komunikacija.
Ako cijela jedna sekcija interneta bude nedostupna uslijed prirodne katastrofe ili nuklearnog napada, druge sekcije mogu nastaviti s radom sasvim normalno.
Gotovo je nemoguće zamisliti skup okolnosti koji bi internet dovele do kolapsa. To bi zahtijevalo uništenje na toliko velikoj skali, da bi njegov gubitak vjerojatno bio naša najmanja briga. No što kada bi doista propao? Kako bi se to odrazilo na nas?
Ovisno o tipu katastrofe koja bi pogodila internet, čak bi i bazične usluge poput sms-a ili telefonskih poziva postale nedostupne. To je zato što je infrastruktura za te usluge također dio interneta. Neke kabelske i satelitske usluge također bi bile nedostupne. Izgubili bi mogućnost da gledate većinu televizijskih kanala.
Ekonomski gledano, posljedice bi također bile katastrofalne. I dok bi gubitak usluga poput elektronskog plaćanja računa ili PayPala bio težak, posljedice bi se osjetile mnogo dublje. Razmislite o poslovima koji su ovisni o internetu. Sve web stranice bile bi nedostupne. Velike kompanije poput Googlea ili Amazona trpjele bi ogromne gubitke, i vjerojatno propale. Druge kompanije poput Microsofta morale bi ukinuti mnoge segmente svojeg poslovanja. Čak bi i firme koje koriste internet kao sredstvo oglašavanja bile pogođene. Stotine tisuća ljudi ostalo bi bez posla. više
Pet godina servisa YouTube
Izvor: www.tportal.hr
YouTube je definitivno donio revoluciju u način na koji svakodnevno konzumiramo online video materijale i vrlo skoro nakon svog predstavljanja pretpostavio se kao ključni igrač u ovom dijelu tržišta, no najbolje od svega je podatak da servis postoji tek pet godina
Domena YouTube.com registrirana je 14. veljače 2005, a osmislila su ga trojica nekadašnjih zaposlenika PayPala Steve Chen, Chad Hurley i Jawed Karim. YouTube je donio revoluciju u način na koji objavljujemo i konzumiramo video isječke, jer je jedan od prvih servisa ove vrste koji je proceduru pojednostavio do maksimuma. više
Ovisnici o internetu su depresivni
Što je uzrok, a što posljedica?
Ljudi koji provode puno vremena pretražujući internet vjerojatnije će pokazati znakove depresije, otkrili su britanski znanstvenici. Nije jasno uzrokuje li internet depresiju, ili su depresivni ljudi skloniji surfanju.
Psiholozi sa sveučilišta u Leedsu otkrili su kako neki korisnici interneta postaju ovisni i zamjenjuju stvarni kontakt s ljudima onime na chatovima i društvenim mrežama.
"Ova studija potvrđuje nagađanja javnosti da pretjerano sudjelovanje na stranicama kojima je cilj zamijeniti normalne društvene interakcije može biti povezano s psihološkim poremećajima kao što su depresija i ovisnost", rekla je voditeljica studije Catriona Morrison. "Ovakav tip ovisničkog surfanja ima ozbiljan utjecaj na mentalno zdravlje."
U istraživanju je sudjelovalo 1,319 Britanaca u dobi između 16 i 51. 1.2 posto njih je ovisno o internetu. Ovi "ovisnici" proveli su znatno više vremena pretražujući stranice sa seksom, igrajući se na internetu i družeći se na društvenim servisima od ostalih ispitanika. Kod njih je također češće ustanovljena depresija. više
Oglašavanje na internetu: Kralj je mrtav, živio kralj!
Autor: Domagoj Pavlešić, izvor: www.bug.hr
Evo kako novinar informatičkog mjesečnika Bug komentira oglašavanje na internetu:
Teme broja u pravilu se počinju dogovarati i pripremati znatno ranije nego uoči izlaska broja u kojem se trebaju pojaviti. Tako je i ova tema svoje obrise počela dobivati s početkom jeseni, kad je svijetom odjeknula vijest da je u Velikoj Britaniji oglašavanje na Internetu prestiglo ono televizijsko. Naravno, Velika je Britanija jedinstven fenomen u svijetu po tom pitanju - što zbog izuzetno razvijenog tržišta, što zbog činjenice da državna televizija BBC uopće ne prikazuje reklame. No i unatoč tome, podatak je zanimljiv, posebno kada uzmemo u obzir da je u našim krajevima udio internetskog i televizijskog oglašavanja gotovo neusporediv.
Kaskanje za modernim trendovima nije isključivo loša stvar - pionirstvo se ponekad ne isplati, ne vrati investiciju ili jednostavno propadne, no kad se neki trend dulje zadrži na Zapadu, možemo biti gotovo sigurni da će kad-tad doći i do nas. Iako bi autor ovih redaka osobno više volio da smo mi ti koji postavljamo trendove i radimo inovacije, što je u informatici još koliko-toliko moguće, u marketingu uopće ne gajimo takve nade. Nije da kod nas nema pametnih i sposobnih ljudi, no oni koji lupaju šakom o stol i kontroliraju budžete jednostavno nisu skloni "eksperimentiranju" iako je ono u mnogo slučajeva puno manje opasno od robovanja starim navikama. više




